U martu javna kampanja „Mesec zaštite pčela”.
Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), Republički sekretarijat za javne politike uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u martu realizuju javnu kampanju „Mesec zaštite pčela”.
„Mesec zaštite pčela” se organizuje u okviru četvorogodišnjeg Projekta javno-privatnog dijaloga.
Cilj je da se svi koji se bave pčelarstvom i poljoprivredom, zaštitom životne sredine ili su na drugi način zainteresovani za temu, uključe u javno-privatni dijalog i ukažu na probleme, izazove i moguća rešenja u borbi protiv trovanja pčela.
U martu organizovani okrugli stolovi
Javne konsultacije u ovoj oblasti obeležiće prvi u nizu okruglih stolova koji će biti održan u Beogradu u utorak 5. marta od 11.00h do 12.30h.
Naredni okrugli stolovi biće organizovani 14.3. u Novom Sadu i 26.3. u Čačku.
Svi zainteresovani mogu da prijave svoje učešće na 011-6128-071 ili na mail
spos.operativa@gmail.com i predlože i ocene rešenja za unapređenje zaštite pčela putem vebsajta www.jpd.rs.
Sačuvaj sebe – sačuvaj pčele
Izumiranje pčela za našu zemlju značio bi direktan ekonomski gubitak od 148 miliona evra godišnje, rekao je povodom početka kampanje predsednik SPOS-a Rodoljub Živadinović, prenosi naled.rs.
Pčele su najbolji pokazatelj bezbedne životne sredine za čoveka jer mogu da žive samo u zdravom i čistom okruženju. Sa pčelama nestala bi i kvalitetna, zdrava hrana, podsetio je Živadinović.
Do trovanja pčela najčešće dolazi usled prakse zaprašivanja krpelja i komaraca iz vazduha ili neodgovorne upotrebe pesticida u poljoprivredi, od kojih su mnogi nedozvoljeni i nabavljeni na crnom tržištu.
Inspekcija, poljoprivrednici, lokalne samouprave
Cilj kamanje je da se kroz unapređenje regulatornog okvira, jačanje kapaciteta inspekcija, edukaciju poljoprivrednika, privrede i lokalnih samouprava o opasnostima korišćenja pesticida, doprinese očuvanju pčelinjih zajednica.
Pčelarstvo je opterećeno značajnom birokratijom koja onemogućava rešavanje pitanja trovanja s obzirom na to da je za pomeranje košnica iz zone zaprašivanja potrebno pribaviti niz odobrenja, kaže izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović.
Takođe, problem je i manjak kapaciteta u inspekcijama nadležnim za pčelarstvo, a kada do trovanja dođe trošak dokazivanja putem analiza pada na pčelare zbog čega većina odustaje od daljeg postupka.
U Srbiji oko 20.000 pčelara uzgaja 1,3 miliona pčela koje godišnje proizvedu 7.000 tona meda.
Dešavalo se da usled trovanja fond pčela padne i za petinu godišnje.
Proizvodnja meda pala je za dve godine (2015-2017.) sa 12.000 tona na 7.000 tona.