Ova viroza se javlja lokalno, mestimično sa većim štetama na ozimom ječmu. Simptomi se sreću u jesen ili u proleće, a ispoljavaju se u vidu hloroze ivica i vrhova biljaka.
Slični simptimi nastaju i kao posledica nedostatka azota, zabarivanja zemljišta, niskih temperatura i suše. Obolele biljke zaostaju u porastu, imaju pojačano bokorenje, uzano i uspravno lišće. Ranije i jače zaražene biljke mestimično uginjavaju.
Kod kasnijih zaraza javlja se hloroza lista zastavičara – žut kod ječma, žut ili bronzast kod pšenice, violetnocrven kod ovsa.
Virus se održava u samoniklim biljkama žita, na kukuruzu i na raznim travama. Prenosi se isključivo lisnim vašima. Duga i topla jesen pogoduje umnožavanju i širenju biljnih vaši, a time i ove viroze. Na rano zasejanim usevim nastaju najjače zaraze.
Uništavanje samoniklih biljaka, izbegavanje suviše rane setve, optimalna gustina useva, su mere kojima možemo smanjiti intezitet bolesti, kao i suzbijanjem lisnih vaši insekticidima kada je naseljeno 5-10% biljaka.
Autor: Slobodan Gošić, dipl. inž.
psss.rs
Pročitaj još:
- Preporuka za prvi fungicidni tretman u pšenici
- Značajno prisustvo simptoma bolesti u usevima pšenice - Saveti za fungicidni tretman
- Repičin sjajnik registrovan u uljanoj repici. Prag štetnosti 0,8-1,5 insekata
- Lucerkina buba se pojavljuje u proleće kada se zemljište zagreje na 12 stepeni
- Plavo prskanje je ključno tretiranje na početku vegetacije u voćarskim zasadima