Ribizla u uslovima intenzivne proizvodnje gde je moguće i navodnjavanje, donosi prinos i do 30.000 kg/ha.
Ribizla kao voćna vrsta nije nova na našim prostorima.
Za ishranu je veoma korisna, kako u svežem stanju tako i u prerađevinama.
Ribizla je izvor zdravlja
Ribizla sadrži velike količine vitamina, mineralnih materija, šećera, organskih kiselina.
Sadržaj suvih materija u ribizli je oko 18 %.
Šećera ima od 8-13 % i to uglavnom glukoze i fruktoze.
Prosečan sadržaj ukupnih kiselina je 3,1 % kod crne i 2,5 % kod crvene ribizle.
Pročitaj još:
- U Slovačkoj direktne subvencije od 0,23 evra za svaki kilogram gajenog grožđa
- Priprema rakije za tržište - Punjenje, zatvaranje, etiketiranje boca i marketing
- Proređivanje plodova kajsije, na kiticama se ostavljaju 2-3 ploda
- Zelena rezidba u voćnjaku kada mladari dostignu 10-15 cm
- Nepovoljne vremenske prilike u zasadu voća - Folijarni preparati kao rešenje
Po sadržaju C vitamina crna ribizla je najbogatija umereno kontinentalna voćna vrsta.
Crna ribizla je veoma bogata mineralnih materijama.
Gajenje ribizle
Životni vek zasada ribizle je oko 15-20 godina.
Prinosi u ekstenzivnijim uslovima gajenja su oko 12-15 tona po hektaru.
U uslovima intenzivne proizvodnje gde je moguće i navodnjavanje, prinos prelazi i 30.000 kg/ha, što odgovara prinosu od preko 1o kg po žbunu.
Ribizla se najčešće sadi na rastojanju 3×1,5 m, što čini sklop od 2.222 sadnice na hektar.
Troškovi podizanja i nege zasada ribizle su dosta manji nego kod maline.
Velika olakšica je i uzgoj ribizle u sistemu žbuna, gde nije potreban naslon.
Manji su troškovi rezidbe, nema vezivanja izdanaka, lakše je suzbijanje korova, berba je jedno ili dvofazna za razliku od najmanje 13-17 berbi kod maline.
Lakša je zaštita od bolesti i štetočina, plodovi su transportabilniji, daleko manje podložni truljenju po berbi.
Veoma bitna je činjenica da se gajenje ribizle nadopunjuje gajenju maline, jer se najveće potrebe za radnom snagom ne preklapaju, pogotovu u berbi plodova.
Klimatski i zemljišni uslovi su kod nas daleko pogodniji za uzgoj ribizle nego maline, jer je ona manje zahtevna.
Gajenjem ribizle omogućava se dodatni izvor prihoda za domaćinstvo, upošljava se radna snaga u dužem vremenskom periodu, tako da bi uz proizvodnju maline i šljive činila najinteresantniju voćnu vrstu za gajenje kod nas. Tim pre, što se radovi u berbi plodova, koji traže najviše radne snage, uglavnom ne preklapaju u značajnijem obimu.
Nadamo se da će pre svega hladnjače biti zainteresovane za podizanje zasada ribizle, čime će upotpuniti svoje skladišne kapacitete i povećati paletu proizvoda u izvozu.
Nebojša Brzaković dipl. inž. poljoprivrede
psss.rs