Bolesti vina su promene do kojih dolazi usled delovanja mikroorganizama koji stvaraju nove štetne sastojke vina.
Popiti čašu kvalitetnog i ukusnog vina pravo je zadovoljstvo. Za vinare je izazov da takvo vino sačuvaju od kvarenja i bolesti.
Bolesti vina su promene do kojih dolazi usled delovanja mikroorganizama koji razgradnjom pojedinih sastojaka stvaraju nove štetne sastojke vina.
O anaerobnim bolestima vina i kako ih lečiti, saznajemo od Teodora Prvulovića dipl. inž. poljoprivrede PSSS Negotin
Anaerobne bolesti vina
MANITNO I MLEČNOKISELO VINO
Poznato je i kao manitno vrenje. Medutim, bolest se sastoji u razlaganju dva šećera (glukoze i fruktoze) pod delovanjem nekoliko vrsta bakterija.
Pročitaj još:
- Priprema rakije za tržište - Punjenje, zatvaranje, etiketiranje boca i marketing
- Zaštita voćnjaka nakon grada u cilju sprečavanja infekcije rana
- Proređivanje plodova kajsije, na kiticama se ostavljaju 2-3 ploda
- Zelena rezidba u voćnjaku kada mladari dostignu 10-15 cm
- Nepovoljne vremenske prilike u zasadu voća - Folijarni preparati kao rešenje
Manitna i mlečnokisela vina ne mogu se lečiti, međutim postoje sigurne preventivne mere. Pošto se ta bolest javlja najčešće u toku alkoholne fermentacija šire, nužno je da se u toplim godinama šira jače sulfitiše (20-25 g/hl SO2) uz eventualnu popravku njenog aciditeta. Hladenje šire u toku vrenja je takođe obavezno.
PREVRNUTO VINO
Prvenstveno bolest crnih vina.
Bolesno vino se lako prepoznaje, jako je bljutavo i mutno.
Slaba kiselost i povišena temperatura bitni su uslovi za razviće bakterija. Međutim, bakterije koje izazivaju ovu bolest nisu toliko rasprostranjene u onoj meri kao ostale mlečne bakterije vina. A osim toga izuzetno su osetljive prema sumpordioksidu, tako da se mogu suzbijati vrlo malim dozama tog antiseptika.
Popravka prevrnutog vina je praktično nemoguća.
U lakšim slučajevima, izgubljeni aciditet nadoknađuje se dodavanjem limunske kiseline, a pored nje se dodaje i 20-25 g/hl tanina.
GORKO VINO
Gorko vino nije upotrebljivo zbog prevelike količine mlečne i sirćetne kiseline i gorkog ukusa koji se može ukloniti ili nestati vremenom.
Bakterije koje napadaju vino su osetljive prema bakru 5 mg/l bakra predstavlja baktericidnu dozu.
Medutim, tu količinu bakra šira sadrži gotovo redovno, pa je to verovatno razlog što se ova bolest ređe javlja danas nego ranije pre uvođenja bakarnih preparata za zaštitu vinove loze od plamenjače.
Gorka materija se može ukloniti iz vina aktivnim ugljem i mlekom, odnosno kazeinom, ali vino ostaje neupotrebljivo zbog prisustva drugih sastojaka naročito isparljivih kiselina.
SLUZAVO VINO
Sluzavo vino je bolest prvenstveno slabih belih vina.
Napadnuto vino se zamuti i postane viskozno, a pri prelivanju iz čaše u čašu razvlači se u vidu tankih niti.
Prisustvo šećera i u najmanjoj kolicini, bitan je uslov za pojavu bolesti.
Lečenje se sastoji u aeraciji, sulfitaciji i primeni bentonita.