Fito farmacija

LG Seeds

Stajnjak moramo odlagati u skladu sa pravilnikom

Vrlo je važno da stajnjak i osoku odlažemo u namenske objekte, kako ne bismo uzrokovali ozbiljne ekološke probleme.

Neophodno je otpatke od životinja odlagati i skladištiti na odgovarajućem mestu, u objektu koji ima dovoljan kapacitet kako bismo u njemu čuvali stajnjak do sezone kada ćemo ga koristiti.

Važno je da smanjimo rizike od zagađenja površinskih i podzemnih voda, posebno jer su rizici od zagađenja visoki u periodu godine kada stajnjak ne iznosimo na njive. Farme moraju imati dovoljno skladišnih kapaciteta kako bismo stajnjak sačuvali do momenta kada ćemo ga koristiti.  

Pravilnim skladištenjem stajnjaka, osim što čuvamo životnu sredinu, postižemo i maksimalni efekat ovog đubriva, jer će đubrivo očuvati kvalitet.

Mere „dobrog upravljanja stajskim đubrivom

Stajsko đubrivo potrebno je zbrinuti u rezervoare, objekte koji imaju dovoljne kapacitete za šestomesečni period i koji su obezbeđeni od oceđivanja stajnjaka u dublje slojeve zemlje, a veća količina i višak se mogu zbrinuti ugovornim đubrenjem tuđih poljoprivrednih površina, preradom stajnjaka u biogas ili supstrat ili na neki drugi način. (Načela dobre poljoprivredne prakse)

Način odlaganja stajnjaka u većini zemalja propisan zakonom.

U našoj zemlji odlaganje čvrstog i tečnog stajnjaka uređeno je Pravilnikom o uslovima koje treba da ispunjavaju objekti za životinjske otpatke i pogoni za preradu i obradu životinjskih otpadaka (“Službeni glasnik RS”, broj 94 od 19. oktobra 2017).

Ovim pravilnikom propisuju se tehnički i tehnološki uslovi koje treba da ispunjavaju objekti za životinjske otpatke i pogoni za preradu i obradu životinjskih otpadaka.

Šta je šta?

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju određena značenja.

Životinjski otpaci jesu produkti metabolizma domaćih životinja koji sadrže azot, fosfor, kalijum, kalcijum i magnezijum, koji se razbacuju po poljoprivrednim površinama kao organsko đubrivo u cilju poboljšanja uslova za ishranu bilja i povećanja plodnosti zemljišta, a koji uključuju čvrsti i tečni stajnjak.

Osoka jeste smeša tečnih produkta metabolizma životinjskog porekla, urina sa dodatkom izlučevina, i vode za održavanje higijene u objektu.

Stajnjak jeste čvrsti i/ili tečni izmet odnosno mokraća farmski uzgajanih životinja, osim farmski uzgajanih riba, sa ili bez prostirke.

Tečni stajnjak jeste mešavina izlučevina (ekskremenata fecesa i urina) domaćih životinja, koja se sastoji od čvrstog ili ugušćenog dela (balege) i tečnog dela (urina – osoke) bez prisustva prostirke.

Čvrsti stajnjak jeste mešavina prostirke sa čvrstim i tečnim produktima metabolizma životinjskog porekla (fecesom i urinom) različitog stepena biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti.

Šta je uslovno grlo?

Uslovno grlo (UG) jeste uporedna vrednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg.

Objekti za životinjske izlučevine služe za skladištenje životinjskih izlučevina i mogu biti:

1) đubrišta;

2) osočne jame;

3) lagune;

4) sedimentacijski bazeni.

Objekat za skladištenje životinjskih izlučevina gradi se od materijala nepropustljivog za vodu, na način koji sprečava izlivanje, ispiranje ili oticanje stajnjaka u okolinu, kao i zagađenje podzemnih i površinskih voda.

Objekat za skladištenje životinjskih izlučevina gradi se na najmanje:

1) 20 m udaljenosti od spoljašnjeg ruba korita jezera ili druge stajaće vode;

2) 3 m udaljenosti od spoljašnjeg ruba korita vodotoka širine korita 5 m ili više;

3) 10 m udaljenosti od spoljašnjeg ruba korita vodotoka, na nagnutim terenima uz vodotokove sa nagibom većim od 10%.

Objekat za skladištenje životinjskih izlučevina svojim kapacitetom treba da obezbedi prikupljanje stajnjaka za period od šest meseci.

Kapacitet objekta za skladištenje životinjskih izlučevina određuje se na osnovu obračuna UG po pojedinim vrstama domaćih životinja.

Đubrište

Đubrište je horizontalni objekat od armiranog betona za lagerovanje čvrstog stajnjaka.

Pod đubrišta ograđuje se betonskim zidovima sa tri strane i treba da izdrži sva statička opterećenja kojima je izložen u toku manipulacije stajnjakom.

Osočna jama

Osočna jama je ukopani podzemni betonski objekat izgrađen od materijala nepropustljivog za vodu i pokriven betonskom pločom sa otvorom za pražnjenje.

Osočna jama gradi se u neposrednoj blizini svakog đubrišta radi prikupljanja tečnog dela čvrstog stajnjaka na način koji sprečava isticanje u podzemne i površinske vode.

Kapacitet osočne jame obračunava se prema količini tečne faze stajnjaka koju ne upije prostirka za period od šest meseci. Ta količina treba da se kreće u granicama od 5 do 10 % od ukupne količine izlučevina tečne faze jednog UG.

Količina stajnjaka obračunata prema UG iznosi od 45 do 55 kg/UG/dan u zavisnosti od učešća prostirke. Kod preživara ta količina iznosi 55 kg/UG/dan, a kod nepreživara 45 kg/UG/dan. Kod preživara odnos čvrste i tečne faze je 3:2, a kod nepreživara 2:3.

Osočna jama koristi se i za prihvatanje atmosferskog taloga i vode za održavanje higijene u objektu.

Osočna jama povezana je sa kanalima za izđubravanje u stajama, kao i sa podom đubrišta (površinskom drenažom – rigolom sa spoljašnje strane đubrišta).

Do osočne jame i đubrišta izgrađuje se betonski prilaz.

Ako se kroz sistem i tehnologiju gajenja domaćih životinja ne stvara osoka osočne jame nije potrebno graditi.

Laguna

Laguna je objekat za lagerovanje tečnog stajnjaka koji se gradi formiranjem zemljišnih bazena male dubine i velike površine.

Izgradnja lagune vrši se iskopavanjem zemlje sa podizanjem zemljanih nasipa ili bez zemljanih nasipa. 

Vrste laguna

Prema načinu gradnje laguna može biti: betonska, laguna sa plastičnom folijom i laguna obložena slojem gline.

Betonska laguna se izgrađuje od armiranog betona i može se oblagati folijom u cilju povećanja stepena sigurnosti od oticanja stajnjaka kroz zidove lagune.

Laguna sa plastičnom folijom je zemljana laguna obložena plastičnom folijom. Dno i zidovi lagune oblažu se folijom u dva sloja. Između slojeva folije postavljaju se drenažne cevi koje povezuju lagunu sa revizionim šahtom. Folija treba da se u potpunosti prilagodi obliku lagune.

Laguna obložena slojem gline se posle zemljanih radova presvlači slojem gline. Nanošenje gline treba da obezbedi sprečavanje isticanja i najmanjih količina stajnjaka iz lagune. Sloj gline nanosi se u debljini oko 10 cm ravnomerno po zidovima i dnu lagune.

Bazen

Sedimentacijski bazen je objekat kružnog poprečnog preseka smešten izvan staje koji služi za lagerovanje tečnog stajnjaka.

Vrste bazena

Sedimentacijski bazen gradi se od materijala nepropustljivog za vodu i može biti nadzemni, poluukopani ili potpuno ukopani.

Potpuno ukopani sedimentacijski bazen pokriva se pločom od armiranog betona ili ograđuje ogradom visine koja je dovoljna da onemogući pristup domaćim i divljim životinjama i neovlašćenim licima.

Oko sedimentacijskog bazena nasipa se krupni šljunak ili drugi odgovarajući materijal u pojasu od najmanje 1 m.

Do sedimentacijskog bazena gradi se čvrst prilazni put koji služi za kretanje mehanizacije za pražnjenje bazena.

U sedimentacijskom bazenu treba da postoje uslovi za korišćenje mehaničkog mešača za homogenizaciju tečnog stajnjaka u toku nege, pred korišćenje, kao i za postavljanje pumpe za manipulaciju tečnim stajnjakom.

U neposrednoj blizini staje gradi se prijemni bazen koji služi za prijem tečnog stajnjaka iz staje i u njega se ulivaju kanali kojima se staja izđubrava.

U prijemni bazen smešta se pumpa za manipulaciju tečnim stajnjakom.

Manipulacija tečnim stajnjakom podrazumeva prepumpavanje tečnog stajnjaka u sedimentacijski bazen, separator za separaciju tečnog od čvrstog dela stajnjaka ili u cisternu za transport.

Prijemni bazen pokriva se pločom od armiranog betona sa otvorom za pražnjenje ili se ograđuje ogradom visine koja je dovoljna da onemogući pristup domaćim i divljim životinjama i neovlašćenim licima.

Ako se vrši separacija tečnog od čvrstog dela stajnjaka gradi se i deponija za čvrsti separisani deo stajnjaka. Količina separata je od 0,5 do 1 kg/UG/dan.

Kapacitet deponije za čvrsti separisani deo stajnjaka zavisi od broja UG i dužine lagerovanja.

Deponija za čvrsti separisani deo stajnjaka gradi se pored sedimentacijskog bazena, ispod separatorske kućice ili postolja za separator.

Pogoni za preradu i obradu životinjskih izlučevina treba da ispunjavaju uslove u skladu sa propisima kojima se uređuje veterinarstvo.

 

 

Oznake:, , , , , , , ,

Ostavi komentar

Predstavljamo

“Poljoprivrednikov poljoprivredni kalendar 2019” u prodaji

Novu knjigu "Poljoprivrednikov poljoprivredni kalendar", izdanje za 2019. godinu moguće je poručiti online ili preko narudžbenice, ili je podići lično ...
Detaljnije

Najave događaja

prezentacij atraktora u radu

Jubilarni 15. SPIT – prikaz savremenih mašina i opreme u Kaću

SPIT će se održati u subotu, 20. jula 2019. godine, u Kaću, na parceli porodičnog gazdinstva Malešev ...
Detaljnije