Salata – zimska proizvodnja (setva, rasad, rasađivanje)

glavica salate
Salata je povrće koje možemo proizvoditi cele godine u zatvorenom prostoru i na otvorenom.

Za zimsku proizvodnju setva počinje od polovine septembra do polovine oktobra.
 
Ukoliko se spremate za zimsku proizvodnju prenosimo savete Nade Lazović Đoković, dipl. inž. poljoprivrede Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije  o setvi, rasadu i rasađivanju salate.

Zimska proizvodnja salate

Setva počinje od polovine septembra do polovine oktobra kada pristiže krajem decembra do polovine januara. Odabir odgovarajuće sorte za određeni period gajenja je od najveće važnosti za uspešnu proizvodnju, podseća Lazović Đoković.

salata u redovima plastenik

 
Može se desiti da ukoliko se gaji prolećna sorta zimi, salata uopšte ne zavije glavicu, a ukoliko se zimska sorta gaji u leto ili proleće, da veoma brzo obrazuje cvetno stablo. 

Setva salate

Salata može da se seje u kontejnere, kocke ili u gajbice. Setva u kontejnere podrazumeva setvu svakog semena posebno u jednu ćeliju kontejnera.
 
Kod setve u kocke u zemlju stavljamo po jedno seme u kocku natopljenu vodom i zatim je prekrivamo tankim slojem peska.
 
Setva u gajbice je najmanje preporučljiva pošto gusto sejana salata tokom rasadničkog perioda isprepliće korenje tako da se prilikom rasađivanja korenje ošteti.
 
Optimalna temperatura u za klijanje i nicanje je 15-18 0C.
 
Zalivanje zavisi od perioda godine kada sejemo salatu. Leti i u proleće zalivamo češće 2-3 dnevno, dok za jesenju i zimsku proizvodnju zalivamo ređe 3-4 puta nedeljno. Osnovni kriterijum je da kocka ili zemlja u kontejneru nikad ne bude suva.

Nega rasada

Proizvodnja rasada salate traje od 4-6 nedelja u zavisnosti od doba godine i uslova.
 
Leti, kada su visoke temperatura i salata ima obilje svetlosti, proizvodnja rasada traje kraće, negde oko 4 nedelje, dok je zimi taj period za nedelju do dve duži.
 
Različito vreme je potrebno i ukoliko su kocke u kojima pravimo rasad različite veličine. U većim kockama rasadnički period je duži pošto biljci treba više vremena da formira korenov sistem, ali posle rasađivanja takve biljke baš zbog jačeg korena brže napreduju i nadoknađuju izgubljeno vreme tokom rasadničkog perioda.

U ovom periodu biljke traže đubriva sa povećenim procentom fosfora kao što su 15:30:15, ili 10:40:10.
 
Ukoliko same kocke u sebi sadrže đubrivo, tada treba 1-2 puta đubriti pred sam kraj proizvodnje rasada.
 
Kod proizvodnje zimske salate, rasad obavezno mora proći period kaljenja, sa dužim provetravanjem i spuštanjem temperatura. U letnjoj proizvodnji rasada obavezno je senčenje. 

Rasađivanje

U zavisnosti od načina proizvodnje rasada, različita je i tehnika rasađivanja.
 
Ukoliko je rasad proizveden u kockama, kocke se ulažu do 1/3 u zemlju.
 
Ako je rasad proizveden u čašama, tada se ulaže u zemlju do 2 cm dubine.
 
Pre rasađivanja zaliti i kocke i zemljište, a posle rasađivanja zemljište i to sa 4-5 mm vode u kojoj je rastopljeno đubrivo sa povećanim procentom fosfora.
 
U zavisnosti od sorte, odlučujemo se za broj biljaka na jedinicu površine. Robusnije sorte koje formiraju veću glavicu i imaju veće listove rozete, rasađuju se na razmak 25×25 ili 25×30 cm što daje broj od 14-16 biljaka po m2. Sitnije sorte se rasađuju na 20×25 cm što daje broj od 20 biljaka m2.
 
Obavlja se ručno i mašinski.
 
Sorte sitnijih glavica rasađuju se gušće (20×20 cm), a krupnijih ređe (30×30 cm).
 
Na većim površinama sadnju obavljati u višeredne trake.
 
Malč folije se dosta koriste i daju odlične rezultate.
 
Folije se postavljaju za nekoliko turnusa salate.
 
Najviše se koriste tamne (najčešće crne) ili crnobele, širine 1-1,4 m i debljine maksimalno do 0,025 mm.
 
Salata se – ako se pokaže potrebnim – dvadesetak dana nakon sadnje može i prihraniti KAN-om. 
 
Salatu, osim u prva 3-4 dana nakon sadnje, nije potrebno prečesto zalivati. Dovoljno ju je zaliti svakih 7-8 dana s oko 10 litara vode po  metru i to najbolje ujutru, nakon čega je potrebno plastenik provetriti.
 
Kad salata počne stvarati glavice, najbolje ju je zalivati odozdo – po mogućnosti sistemom »kap po kap« kako se u glavicama ne bi zadržavala suvišna vlaga i kako one ne bi trunule.
 
Između dva zalivanja zemlju je potrebno okopati. Sve vreme treba kontrolisati zdravlje salate, a zaražene glavice treba odmah iščupati i ukloniti.

   

Facebook
Twitter
LinkedIn

Slične vesti

Budite u toku

Želite da Vas obaveštavamo o najnovijim vestima jednom nedeljno?

Poljoprivredne kategorije

Najnovije vesti iz poljoprivrede