Razvojna paša i važnije medonosne biljke

pcela na maslacku

Od davnina se zna da prihrana pčela ne može u potpunosti

pcela na maslacku

da zameni unos svežeg nektara. Zato je za pčele je vrlo važna razvojna paša. Savetodavac za voćarstvo, Ana Prokić, podseća nas na neke medonosne vrste koje cvetaju u ranijem prolećnom periodu.

Leska (Corylus avellana) – višegodišnji listopadni žbun visine oko 5 metara. Resa krajem januara – početkom februara u trajanju oko 7 dana. Polen sadrži oko 30 % belančevina, a jedna resa može dati blizu 4.000.000 polenovih zrnaca. 

Značajna je proteinska hrana za prvo pčelinje leglo. Pratilac je hrastvovih i bukovih šuma, a raste i po obodima livada i pašnjaka. Uspeva do 1700 m n.v. Može služiti i kao vetrozaštitni pojas na pčelinjaku.

lesnik cvet

Dren (Cornus mas) – listopadni žbun ili drvo do 8 metara visine. Raste u području hrastovih šuma do 1300 m n.v. uglavnom na plitkim i topli, suvim i krečnjačkim zemljištima. Može da živi preko 200 godina. Plod je crvena viseća elipsoidna koštunica. Cvetovi su sitni, žute boje, sakupljeni 10-20 u štitaste cvasti. Cveta u februaru ili martu. Može dati 10–20 kg meda, a ima i dobru izdašnost polenovog praha. Dren je prva paša koja pored polena donoci veliku količinu nektara i značajna je razvojna paša.

dren cvet

Džanarika (Prunus cerasifera) – polužbun ili drvo do 8 metara visine. Rasprostanjeno je u celoj Srbiji. Cveta obično u proseku od sredine marta do početka aprila cvetovima bele boje koje pčele obilno posećuju. Ponekad strada od poznih prolećnih mrazeva. Daje dosta nektara i do 40 kg/ha, a luči nektar i na nižim temperaturama. Procenat šećera u nektaru je 34 %. Takođe daje dosta polenovog praha. 

divlja sljiva dzanarika

Maslačak (Taraxacum officinale) – višegodišnja zeljasta biljka do 50 cm visine. Ima je u celoj Srbiji, raste svuda, a najviše na vlažnim livadama. Žuta glavičasta cvast se sastoji od 100 do 200 jezičastih cvetova koju nosi dugačka tubasta drška. Cveta od aprila do kasne jeseni. Izuzetno je izdašna polenovim prahom koji sadrži 20 % belančevina, a daje i znatnu količinu meda koju pčele uglavnom potroše na prolećni razvoj. Usled preobilnog unosa polena maslačka može se desiti blokada plodišnog prostora u pčelinjem društvu, pa je poželjno u to vreme postaviti sakupljače polena. Med je žute boje i brzo kristališe.

Ana Prokić, dipl. inž. savetodavac za voćarstvo

Facebook
Twitter
LinkedIn

Slične vesti

Budite u toku

Želite da Vas obaveštavamo o najnovijim vestima jednom nedeljno?

Poljoprivredne kategorije

Najnovije vesti iz poljoprivrede