NAP traži povećanje direktnih davanja po hektaru. I ne samo to.

setva kukuruzaa

Nezavisna asocijacija poljoprivrednika Srbije saopštila je da od Ministarstva poljoprivrede, između ostalog, traži povećanje subvencija, odnosno direktnih davanja po hektaru.

Nakon sastanka Upravnog odbora Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije (NAP Srbije) ocenjeno je da je prethodna poljoprivredna godina (2017.), bila jedna od najtežih za poljoprivredne proizvođače, te da će, ukoliko Ministarstvo poljoprivrede ne odgovori na njihove potrebe i probleme, organizovati proteste.

„Među članicama NAP Srbije i poljoprivrednicima prisutno je veliko nezadovoljstvo, koje smo spremni da iskažemo na protestima ukoliko Ministarstvo poljoprivrede u najkraćem roku ne odgovori na potrebe poljoprivrednika i time spreči dalju propast naših gazdinstava“

Nezavisna asocijacija poljoprivrednika Srbije saopštila je da od Ministarstva poljoprivrede, između ostalog, traži povećanje subvencija, odnosno direktnih davanja po hektaru.

To je, kako je istaknuto, način da se poveća konkurentnost domaćeg agrara.

„Prošla poljoprivredna godina bila jedna od najtežih za poljoprivredne proizvođače. Opterećeni smo dugovanjima, kreditima, a svoje poljoprivredne proizvode koje smo ostavili na čuvanju nismo u mogućnosti da prodamo, jer nema interesovanja na tržištu“, navodi se u saopštenju Upravnog odbora NAP Srbije. 

Oni ističu da nije ispunjeno obećanje ministra poljoprivrede da će u proleće 2018. godine imati regresirani dizel za poljoprivredu i navode „kako im se sada to obećava za jesenju sezonu, bez iznetog plana o obuhvatu i mehanizmu subvencionisanja“. 

U saopštenju NAP Srbija je navedeno i da je bilo nepravilnosti u konkursu za korišćenje sredstava iz IPARD fondova EU. 

„Javni poziv i pravilnik za IPARD izašao je 25. decembra 2017, a vodič 19. januara 2018. što znači da su se u toku poziva menjala pravila konkursa. To skraćuje vreme trajanja konkursa, poljoprivrednike dovodi u zabludu i kompromituje kako državne organe, tako i proces evropskih integracija u očima građana Srbije, a posebno poljoprivrednih proizvođača“, precizira se u saopštenju. 

Asocijacija od države traži i da se rok za davanje državnog zemljišta u zakup produži sa jedne na najmanje tri godine, kako ne bi dolazilo do smanjenja agrotehničkih mera i gubitka plodored, a proizvodnja bila predvidljivija. 

„Učešće na licitaciji u prvom krugu treba omogućiti samo poljoprivrednim gazdinstvima čiji su nosioci obveznici PIO fonda poljoprivrede i imaju izmirene obaveze po osnovu javnih prihoda“, navodi se u saopštenju. 

Traže i ograničenje maksimuma površina koje može da zakupi jedno poljoprivredno gazdinstvo na 50 hektara, čime bi se, navode, dobio veći broj korisnika državnog poljoprivrednog zemljišta i ekonomski ojačala mala poljoprivredna gazdinstva i mladi koji žele da počnu da se bave poljoprivredom. 

Foto: A.M.

Facebook
Twitter
LinkedIn

Slične vesti

Budite u toku

Želite da Vas obaveštavamo o najnovijim vestima jednom nedeljno?

Poljoprivredne kategorije

Najnovije vesti iz poljoprivrede