Vlaga u košnici štetnija je po pčelinju zajednicu i od najhladnije zime

košnice pod snegom

Stara narodna poslovica kaže “kako seješ tako žanješ“. Sad će se videti ko je dobro posejao – pčelareva setva je uzimljavanje i priprema pčelinjih zajednica za zimovanje, a žetva je vrcanje.

Januar i februar na pčelinjaku

Vlaga u košnici sa zelenim, plesnivim i mokrim saćem, štetnija je po zajednicu i od najhladnije zime!

Koliko će pčelar „žnjeti“ najviše i najčešće zavisi od broja kvalitetno izimljenih društava.

Iako kalendarski početak nove godine počinje početkom januara, za pčele i pčelare nova godina je počela još u avgustu. Svi radovi koje smo uradili početkom pčelarske nove godine dolaze na ispit početkom kalendarske.

Ispit za pčelara u postupku zazimljavanja nije bio u fizičkoj zaštiti od hladnoće nego u biološkoj pripremi i osposobljenosti pčelinje zajednice da lako preživi najkritičniji period svog života. Ovaj najvažniji ispit sa neizvjesnošću iščekuju svi pčelari jer od ovog ispita zavisi naredna sezona i ekonomska računica pčelarenja.

Stara narodna poslovica kaže“ kako seješ tako žanješ“. Sad će se videti ko je dobro posejao – pčelareva setva je uzimljavanje i priprema pčelinjih zajednica za zimovanje, a žetva je vrcanje. Koliko će pčelar „žeti“ najviše i najčešće zavisi od broja kvalitetno izimljenih društava. 

JANUAR

Januar je mesec kada na našim pčelinjacima uglavnom treba da osiguramo samo mir. Ali, pošto smo svedoci ekstremnih klimatskih promena, više ne vrede kruta pravila šta i kada raditi na pčelinjaku. Pored klimatskih promena često se susrećemo u literaturi sa oprečnim informacijama za naše područje u kojem pčelarimo.

Nije pravilo da je autor određenog teksta u pravu i ne treba se čvrsto držati napisanog i preporučenog, jer te preporuke možda i verovatno vrede za to područje gde autor pčelari, a na nekom drugom području uopšte ne vredi ili je čak kontraproduktivno primenjivati te preporuke. Stoga je najbolje da se pčelari vode vremenskim prilikama i trenutnim situacijama na pčelinjaku.

Kad je uobičajena situacija na pčelinjaku, januar je najhladniji mesec i sa najvećom količinom snega u toku godine. Velike količine snega i niske temperature ne trebaju zabrinjavati pčelare, pčele nikad ne uginjavaju zbog hladnoće. Pčelama prirodni procesi izmene godišnjih doba nikad ne ugrožavaju opstanak, ali pčelarevi postupci su već druga priča. Ako smo pčelinje zajednice kvalitetno pripremili za zimovanje nemamo drugih obaveza na pčelinjaku osim redovne posete i obilaska.

Pčelari amateri i početnici uglavnom prave greške raznim proverama stanja u košnici. Te provere na svim košnicama poput „kuckanja“, guranja gumenog creva da bi se osluhnulo zujanje pčela te otvaranja košnice su uglavnom nepotrebne i štetne. Pčelar treba da proverava samo onu pčelinju zajednicu koja je iz nekog vidljivog razloga sumnjiva, i uz što manje uznemiravanja susednih košnica.

Pčelar mora i u toku januara nastaviti borbu sa miševima i pticama, podrazumeva se da su na vreme u jesen postavljeni metalni češljevi na leta košnica i u okolini pčelinjaka poređana strašila za ptice.

I pored tih mera neophodno je održavanje strašila za ptice i postavljanje otrova za miševe u i oko pčelinjaka.

Najezdu ptica možemo ublažiti postavljanjem hranilica za ptice koje moramo udaljiti od pčelinjaka da ptice ne stvore naviku dolaska na pčelinjak.

Takođe, ako je pčelinjak smešten u voćnjaku ili šumi desi se da se iznad košnica nalaze grane od voća ili nekog drugog drveća na kojima se nakupi sneg; potrebno je takve grane odseći ili nežno stresti sneg, jer padanje snega ili polomljenih grana na košnice uznemirava pčele, a to može negativno uticati na zimovanje pčelinje zajednice.

Pčelari dobro znaju da pčele koriste med kao osnovni izvor energije i svako njihovo uznemiravanje izaziva povećanu potrošnju meda što se može jako loše odraziti na pravilno zimovanje pčelinjih društava.

Za pčelara je pravi blagoslov ako se u toku janura pojavi dan-dva toplog vremena sa temperaturom iznad 13 ºC da bi pčele mogle obaviti pročisni izlet. Neizostavno je prisustvo pčelara na pčelinjaku u slučaju pojave toplijeg vremena i prilike za pročisni izlet pčela, jer tad pčelar može prilično dobro dijagnostifikovati stanje svojih pčelinjih zajednica.

Prilikom pročisnog izleta prvo izlaze najslabija društva i društva sa određenim problemima u zimovanju, to je neophodno evidentirati u dnevnik, a ta društva čak ako prilike dozvole, odmah pregledati i ukloniti uzroke lošeg zimovanja. Važno je zapamtiti da košnice treba otvarati samo ukoliko za to zaista postoji opravdan razlog i to po toplom vremenu ili u toplim prostorijama, te samo onu košnicu za koju imamo sumnju da ima neki problem.

FEBRUAR

Februar je sličan prethodnom mesecu i nema nekih većih poslova na pčelinjaku. Ali ponavljam, to nije kruto pravilo i neophodno je osluškivati prirodu i svoj rad na pčelinjaku prilagoditi prirodnim zakonima. Februar mesec je u pravilu topliji i klimatski blaži mesec od janura, sa više toplijih dana koji omogućuju izlet pčela.

lesnik cvet

Pored pojave prvih izvora polena sa leske i dan postaje sve duži što je jasan signal maticama za poleganje jaja prve generacije pčela. U područjima sa nižom nadmorskom visinom matice počinju zalegati početkom januara. U tom momentu kad matica položi prvo jaje u ćeliju saća, stanje u košnici se menja za 180 stepeni. Tad pčelinja zajednica počinje svoju istinsku borbu za opstanak i preživljavanje. Jer do ovog momenta pčelinje društvo je mirovalo i imalo puno manje aktivnosti, od tog trenutka temperatura u predelu legla ne sme pasti ispod 35 ºC i svu svoju energiju pčele usmeravaju na očuvanje i odgajanje prve generacije pčela koje su garant opstanka pčelinje zajednice.

Da bi pčele postigle potrebnu temperaturu, pojačano troše zalihe hrane, ako je hrane malo iz nekog razloga, nužno je dopuniti bilo pogačama ili medom iz rezerve kojeg svaki ozbiljan pčelar treba imati u skladištu za ovakve intervencije. Povećana potrošnja hrane dovodi do još jednog problema, pojave kondenzacije.

U toku zimovanja pčele konzumiranjem 1 kg meda proizvedu između 0,5 l do 1 l vodene pare. Za život pčelinjeg društva veoma značajnu ulogu ima vlažnost vazduha u košnici. Vlažnost vazduha u košnici teži da se izjednači sa relativnom vlažnošću spoljnog vazduha. Vlaga u košnici je uvek malo veća zbog vodene pare. Zbog toga je važno imati ventilaciju u košnici da bi ta vlaga mogla izlaziti.

Mnogi iskusni pčelari tvrde da je vlaga najveći neprijatelj prezimljavanja pčelinjeg društva. Razne konstrukcije današnjih košnica, neadekvatni utopljavajući materijali, loša ventilacija… pogoduju stvaranju kondenzacije. Treba znati da je vlaga u košnici sa zelenim, plesnivim i mokrim saćem štetnija po zajednicu od najhladnije zime. Zbog toga nije ni čudo što mnoge istraživače, pčelare, proizvođače košnica i pčelarske opreme zaokuplja problem kako sačuvati toplotu, a izbeći vlagu u toku zimovanja pčelinjeg društva.

Tople dane na pčelinjaku potrebno je iskoristiti za uklanjanje uginulih pčela sa podnice jer uginule pčele na podnici mogu blokirati ulaz u košnicu. Posebnu pažnju i evidenciju voditi o količini uginulih pčela na podnici; ako u nekoj zajednici uočimo veću količinu uginulih pčela, potrebno je utvrditi razlog za povećanu smrtnost pčela u toj zajednici u odnosu na ostale košnice.

Ako utvrdimo da nema fizičkog razloga za stradanje pčela moramo poslati uzorak pčela u referentnu laboratoriju zbog dijagnostifikovanja uzroka uginuća pčela. Ako utvrdimo da je neko društvo uginulo, košnicu uklanjamo sa pčelinjaka.

Period januara i februara pčelari uglavnom treba da provode u radionici u remontu i izradi novih košnica, poseti sajmovima, edukativnim predavanjima i naravno plasmanu pčelinjih proizvoda na tržiše, te sakupljanju energije i izradi planova za sledeću sezonu koja je sve bliže.

Autor: Elvir Šehić, predsednik UP “Bihać”

(Bh pčelar broj 51)

Izvor: bhpcelar.com

Naslovna fotografija: pixabay.com

 

 

 
 
 

Facebook
Twitter
LinkedIn

Slične vesti

Budite u toku

Želite da Vas obaveštavamo o najnovijim vestima jednom nedeljno?

Poljoprivredne kategorije

Najnovije vesti iz poljoprivrede